Pretraga
Isplati se sejati deklarisanu pšenicu

Porodica Čikeš iz Erdevika na svom gazdinstvu se bavi tovom junadi i mlečnim govedarstvom preko 30 godina. Da bi obezbedili hranu za svoja grla, primarna zemljoradnička proizvodnja je osnov na ovom gazdinstvu. Razgovarali smo sa Mirkom Čikeš, ispričao nam je kako ocenjuje prošlu godinu u proizvodnji pšenice, i kada će krenuti u novu setvu.
Godina 2024 je bila vrlo izazovna u proizvodnji pšenice
„Prošla godina je bila veliki izazov za pšenicu, zbog suše tokom jeseni glodari su se namnožili i pravili velike štete i koji su smanjili sklop ali koliko-toliko uspeli smo da očuvamo useve. Suša se nastavila i tokom proleća, ali kišni maj nam je sve nadoknadio i prinos je bio vrhunski za uslove koji su pratili celu godinu. Pšenicu sejemo na 20 hektara svake godine, ali osim roda značajna nam je i slama zbog farme.“
Mirko nam je rekao nešto više o agrotehnologiji koju primenjuje u pšenici: „Na svom gazdinstvu primenjujemo isključivo redukovanu obradu, ima već nekoliko godina da smo prestali da oremo. Predusev pšenici je uglavnom kukuruz koji gruberišemo dva puta, ili idemo gruber pa tanjiranje. Pošto imamo svoj stajnjak, onda se trudimo da svake 3-4 godine izvučemo stajnjak na naše njive; dok na njive koje su nam u zakupu idemo samo sa mineralnim đubrivom. Redovno radimo analize zemljišta na svake 4 godine“.

Što se tiče đubrenja za pšenicu, Mirko nam je rekao sledeće: „Na kukuruzovinu idemo sa 100kg uree po hektaru. Pšenicu prihranjujemo samo na osnovu N-min analize i preporučenu količinu azotnog đubriva delimo u dve prihrane. Za prihranu u 90% slučajeva koristimo AN zbog svoje stabilnosti i manjeg procenta isparenja za razliku od uree kod koje je mnogo jače to isparavanje u uslovima nedostatka padavina.
Pitali smo Mirka koje je pravo vreme za setvu pšenice: „Na rok setve najviše utiče kakva je jesen, tj vreme tokom oktobra meseca. Mi se prilagođavamo vremenu, ako je početak oktobra kišniji i hladniji onda sejemo već oko 15-og, a ako je suvo i toplo onda sejemo krajem meseca. Pošto već sada često pada kiša, bojim se da će kasnije dosta da zahladi, ja ću za par dana već da krenem sa setvom. Cilj nam je da pšenica što pre nikne i da se dobro ukoreni pred zimu.

Oko izbora sortimenta, Mirko nam je rekao da su mu se najbolje pokazale pšenice od Axereal-a : „Pšenice semenske kuće Axereal sejemo već nekih 8-9 sezona i vrlo smo zadovoljni. Prinosi su stabilni, a uvek je dobar i kvalitet, protein bude oko 12-13%. Ove godine smo najviše imali posejano Complice, a prinos nam se kretao od 9.100kg/ha (5.230kg/jutru) do 10.085 kg/ha (5.850 kg/jutru) što je fenomenalno kakva je godina bila, kažem i sam sam bio iznenađen.
Uvek se opredeljujemo za originalno seme, jer nam se pokazalo da daje veći prinos u odnosu na naše seme.
Uvek se opredeljujemo za originalno seme, jer nam se pokazalo da daje veći prinos u odnosu na naše seme. Ali čak i da ostavimo naše seme i to nas isto košta. Tako da već par godina sejemo deklarisano i to tretirano insekticidom. Pre 2-3 godine smo imali veliku najezdu cikada i od tada sejemo samo seme tretirano insekticidom“.
Mirko nam je još istakao svoja očekivanja za narednu sezonu pšenice: „Očekivanja su mi dobra, uvek imam velika očekivanja jer radimo sve kako treba. Pšenica se uvek isplati ako je dobra agrotehnika, ako sve uradimo kako treba i na vreme. Prinosi su nam u većini slučajeva dobri, koliko god da je loša cena sa dobrim prinosom mi nećemo biti na gubitku. A ako je loš prinos onda kakva god da je cena ona ne može to da nadoknadi.

O našem sagovorniku: Mirko je student na Poljoprivrednom fakultetu, smer ratarstvo a naučeno primenjuje u svakidašnjem radu na svom gazdinstvu. Poljoprivredne poslove radi u saradnji sa svojim rođenim bratom, ocem i majkom. Podrška supruge i prijatelja čini ovu malu zajednicu uspešnom i prepoznatljivom kao vrlo poštenom i vrednom. Podržavamo mlade poljoprivrednike i želimo im dobru kalkulaciju i matematiku u njihovoj poljoprivrednoj proizvodnji.